Dezinsekcija mrava Do danas je u svijetu opisano preko 12 000 različitih vrsta mrava a entomolozi pretpostavljaju da se ta brojka penje do čak 15 000. U Srednjoj Europi je od toga prisutna 161 vrsta mrava. Većinom ih se opisuje kao korisne kukce koji zauzimaju važno mjesto u šumarstvu i poljoprivredi kao prenositelji sjemena i neprijateljske vrste poljoprivrednim štetnicima. S druge strane, mogu izazvati i štetu na biljkama i svojim životnim aktivnostima dovesti do njihovog propadanja. U prirodi predstavljaju vrlo važan element ekosistema. Žive u velikim, vrlo organiziranim zajednicama koje mogu brojati od nekoliko stotina do nekoliko milijuna jedinki.
Mravi su vrsta podijeljena u kaste čiji se pripadnici međusobno razlikuju. Spolno aktivne ženke (kraljice), radilice i mužjaci. Kao i ose i pčele pripadaju redu opnokrilaca (Hymenoptera), no samo spolno aktivne ženke i mužjaci nose krila dok ih radilice nemaju. Spolno aktivna ženka, kraljica, ima krila samo za vrijeme parenja nakon čega ih odbacuje, dok mužjaci nakon parenja odnosno «Svadbenog plesa» ugibaju. Oplođene ženke odbacuju krila i stvaraju novu zajednicu.
Osnovu mravlje zajednice čine spolno zakržljale ženke koje se dijele na radnike i vojnike, žive u prosjeku 6 godina i obavljaju većinu poslova u mravinjaku (opskrba hranom, izgradnja mravinjaka, obrana...). Kraljica služi za stvaranje podmladka – na dnevnoj bazi može izleći i do 100 jaja, što tijekom 20 godina života može doseći i milijun novih jedinki.
Mravi imaju potpunu preobrazbu što znači da se iz jaja izliježu potpuno nesamostalne ličinke o kojima brinu mravi radnici. Nakon završenog ličinačkog stadija se zakukulje te se nakon potpune preobrazbe iz kukuljica izliježu odrasle jedinke.
U svrhu obrane, mravi jakim čeljustima oštećuju kožu napadača te na to mjesto ispuštaju mravlju kiselinu što rezultira jakim pečenjem. Uz mravlju kiselinu, posjeduju i izvanredan osjet mirisa smještenog u ticalima.
Prema stupnju socijalne razvijenosti mravlje zajednice, mogu se podijeliti u najprimitivnije vrste, razvojno više oblike i visoko razvijene vrste. U tom smislu, najnerazvijenije vrste su one koje žive predatorskim životom, u stalnom su pokretu i ne izgražuju nastambe odnosno mravinjake. Razvojno viši oblici grade mravinjake u drveću, zemlji ili iznad zemlje, prehrana im je mjesšovita ili isključivo biljnog porijekla. Vrste mrava na najvišem stupnju socijalnog razvoja se hrane na poseban, vrlo organiziran način: uzgajaju biljne uši koje proizvode slatkaste ekskrete i gljivice na posebno priređenim biljnim podlogama, a ponekad porobljavaju i zapošljavaju radilice druge vrste nakon što ubiju njihovu kraljicu.
Kako nisu sve vrste jednako razvijene, samo one najrazvijenije zajednice žive u ljudskim nastambama pri čemu kao svoje ekološke niše iskorištavaju instalacije, građivinske propuste, prisustvo blagih rosišta primjerice uz vodovodne cijevi i instalacija za grijanje i sl. uz blizinu izvora hrane. Upravo te vrste su nama i najzanimljivije obzirom da one nanose materijalnu i zdravstvenu štetu čovjekudo te mjere da materijali postaju neupotrebljivi, uz veliku mogućnost prijenosa zaraznih bolesti.
ZAŠTO PROFESIONALNA POMOĆ U BORBI PROTIV MRAVA?
U prirodi su mravi vrlo korisni kukci – sudjeluju u prenošenju sjemena te su prirodni neprijatelji raznih šumskih i poljoprivrednih štetnika. No, kada se nađu u blizini ili unutar objekata namijenjenih ljudima, mogu postati štetni, pa čak i opasni. Tu prednjači prije svega vrsta Faraonski mrav (Monomorium pharaonis) posebno u bolnicama gdje može izazvati ogromnu materijalnu štetu na aparatima, ali, što je mnogo opasnije, može prenositi uzročnike različitih bolesti, te se zavlačiti u krevete, pa čak i ispod zavoja bolesnika.
U objektima vrlo često izazivaju materijalnu štetu na kompjutorima, strujnim kablovima, vrste koje napadaju drvo uništavaju drvnu građu...
Kada uđu u objekt, često se zadržavaju blizu izvora vode i hrane, pri čemu preferiraju hranu bogatu šećerom i bjelančevinama. Obzirom da se kreću po relativno prljavim površinama, postoji i realna mogućnost prijenosa uzročnika zaraznih bolesti, a ukoliko dođe do ugriza i ispuštanja mravlje kiseline, kod alergičnih osoba može doći i do anafilaktičkog šoka.
U vrtovima mogu uništiti bilje, te uzgajaju biljne uši čiji slatkasti talog skupljaju za vlastitu prehranu.
Insekticidni sprejevi protiv mrava koji se mogu kupiti u trgovinama su zapravo kontraproduktivni. Ne samo da nećete postići željeni učinak, nego postoji i realna mogućnost da se mravi rašire po objektu. Naime, mravi izbjegavaju mjesta koja ste poprskali sprejem i traže nove puteve do hrane i vode. Također, ugibaju samo oni mravi koji su se u trenutku prskanja našli na direktnom mlazu Vašeg spreja. Ostali mravi upozoravaju nadolazeće radilice na opasnost i one se povlače u potrazi za novim prolazom, dok kraljica u gnijezdu i dalje leže do 100 jaja u danu. Mravi imaju toliko jake čeljusti da mogu progristi kroz gotovo sve materijale stoga nema uopće nikakve dileme da neće progristi novi put do željenog mjesta.
Kao i u slučaju infestacije žoharima, većina sredstava koja su Vama dostupna su nedovoljno ili nikako učinkovita, stoga Vam je potrebna brza i učinkovita profesionalna pomoć u rješavanju problema s mravima. Naša tvrtka Vam nudi postupke dezinsekcije koji rješavaju Vaš problem s mravima, visokoučinkovitim preparatima koji su ekološki, mikrokapsulirani i ne ostavljaju tragove na površinama.